Dokumenti koji garantuju integraciju povratnika po sporazumu o readmisiji na novou države i na lokalu postoje. Njjihova primena na terenu je gotovo bez rezultata, iako povratnici imaju pravo na jednokatnu pomoć, ekonomsko osnaživanje, kupovinu kuča na selu, dodeljivanje građevinskog materijala,
Između 75 i 80 odsto registrovanih povratnika u Srbiju na osnovu ovog sporazuma su romskog porekla, a kapaciteti lokalne samouprave za rešavanje pitanja inkluzije su ograničeni. Najveći broj povratnika ima otežani pristup određenim elementarnim građanskim pravima, socijalnoj zaštiti, a imaju problema i pri zapošljavanju. Prema istraživanju nevladine organizacije
SUBOTICA JE GRAD GDE JE MNOGO LJUDI U NEVOLJI PRONAŠLO NOVI DOM ! Kada je u pitanju romska populacija, povratnici po sporazumu o radomisiji su novi moment u životu lokalnog stnovništa u Subotici. 1999. godine su to bili interno raseljena lica sa KiM, a od pre par godina su to osobe koje su vraćene po […]
U Srbiju se godišnje, voljno ili nevoljno, nakon odbijanja zahteva za azilom, vrati oko 15.000 Roma. Naveći broj povratnika dolazi iz Nemačke, a oko 5.000 Roma iz ostalih zemalja EU. Procena međunarodnih organizacija je da će ih narednih godina biti sve više. Najveći teret rešavanja problema povratnika biće svakako na lokalnim zajednicama u koje se […]
Povećava se procenat Roma među povratnicima u Srbiji, a u toku ove godine 82 odsto povratnika bilo je upravo romske nacionalnosti. Grad Beograd pokušava da se izbori sa problemom povratnika po sporazumu o readmisiji, uglavnom pripadnicima romske zajednice, pošto su upravo oni najčešći potražioci azila u zemljama zapadne Evrope. Nemačka je od 2000. godine u Srbiji sa […]
Zapošljavanje je jedan od ključnih problema Roma u Leskovcu. U ovom gradu evidentirano je 1.221 nezaposleno lice koje se izjasnilo kao pripadnik romske zajednice. Od ukupnog broja prijavljenih Roma 521 lice je ženskog pola ili 42%. U odnosu na ukupan broj nezaposlenih lica na evidenciji u Leskovcu, Romi čine 8%. Više informacija poslušajte u radio paketu. […]
Broj Roma zaposlenih u državnoj administraciji treba znatno povećati u odnosu na njihovu zastupljenost u ukupnoj populaciji od 2,05% prema podacima iz poslednjeg popisa stanovništva (2011), a privatni sektor treba mnogo više da se angažuje kako bi bolje iskoristio mere u akcionim planovima. Trenutna slika ukazuje na to da je 90% radno sposobnih pripadnika romske […]
Subotica je grad u kome žive pripadnici više religija, to je jedno multikonfesionalno društvo sa različitim mogućnostima za zapošljavanje. Kada je u pitanju romska zajednica kroz svoju priču dopisnik produkcije Roma World je ukazao da se romska zajednica bori za posao, svaka porodica je posebna priča za sebe. Mnogo njih ne žele da žive od socijale, žele posao […]
Na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje u Kragujevcu nalazi se samo 299 nezaposlenih Roma, a od tog broja 179 su žene. Sudeći prema ovoj statistici problem zapošljavanje Roma na teritoriji grada Kragujevca je minoran. Ipak, ne kaže se uzalud da statistika sve otkriva, a ništa ne pokazuje. Nažalost, u ovom slučaju statistika, ustvari prikriva veliki problem. Na
Romi i Romkinje i dalje veoma teško dolaze do posla, posebno u javnom sektoru. Ocene sa različitih sastanaka o lokalnim modelima za zapošljavanje romske zajednice, koji se održavaju širom Srbije, pokazuju da 55 posto vlasnika privatnih preduzeća sa zapadnog Balkana ili Turske ne žele da zaposle Rome. Za nalaženje posla u javnom sektoru, iskustvo pokazuje […]