O nama je reč - Amendar kerol pe lafi

Proces Readmisije u Subotici

SUBOTICA JE GRAD GDE JE MNOGO  LJUDI U NEVOLJI  PRONAŠLO NOVI DOM !

Kada je u pitanju romska populacija, povratnici po sporazumu o radomisiji su novi moment u životu  lokalnog stnovništa u  Subotici. 1999. godine su to bili interno raseljena lica sa KiM, a od pre par godina su to osobe koje su vraćene po sporazumu o readmisiji.

Da se podestimo

  • “Sporazum o readmisiji potpisan je 18.9.2007.godine u Briselu između Republike Srbije i Evropske unije.

  • Narodna skupština Republike Srbije ratifikovala je Sporazum 7.11.2007. godine

  • Sporazum o readmisiji sa EU stupio je na snagu 01. januara 2008.godine.

  • Ovim Sporazumom Republika Srbija je uredila oblast povratka i prihvata lica koja se vraćaju po Sporazumu o readmisiji.

Projekat „O nama je reć – Amendar kerol pe lafi“ sufinansiran iz budžeta Republike Srbije – Ministarstva kulture i informisanja, ,,Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva”, projekat realizuje Roma World.

 

 

Procesi tari readmisija ki Subotica

Kana ko puchipa rromano amalipa, manusha kola iranenape premalo sporazum tari readmisija nevo tano momenti ko djivdipa taro lokalno zor ki Subotica. 1999.bersheste odola sine interno raselime manusha taro KiM, anglal nekobor bersh odola manusha kola iranena premalo sporazum tari readmisija.

Te da men godi:

– Sporazum tari readmisija ramosardo 18.09.2007 bersheste ko Brisel, mashkari Republika Srbija thaj Evropaki unija.

– Manushengi kedimi tari Republika Srbija akava Sporatum ratifikuindja 7.11.2007 bersheste.

– Akava Sporazum e EU ko zor taro 01.januar 2008.bershaste.

– Akale Sporazumeja Republika Srbija uredindja oblast taro iranipa t aro manusha kola iranenape premalo Sporazum tari Readmisija.

Komesarijati basho izbeglice thaj migracije tari Republika Srbija isi ole mandatija te koordinirini thaj te organizuinol primarno thaj urgentno than basho povratnikija, kerol shaipa bashi suksesno reintegracija taro manusha kola iranenape ko fundo taro Sporazum tari Readmisija. Ki Subotica premalo podarkija taro Edukativno romano centro, registruime 60 familije kola irame premalo akava sporazum. Mashkaro olende 10 familije kola ko 1999.bersh gele ki EU taro Kosovo thaj Metohija. Ki Subotica ale soske akate olenge i familija thaj gndinena kaj olenge po kolaj akate.

Habib Bejzak povratniko tari Evropaki Unija. Sara lo dji odova te djan ki Evropa?

1999.bersh. Bosna thaj Hercegovina, Sarajevo. Djivdindjam ko kampi ko Mostar.

Me, mi rromni thaj mli familija. Sineman 5 ćhave ko Mostari. Taro Mostar geljum bashi Belgija, ilegalno, prekali Hravtsko, Slovenija, Belgija.

Kobor sijenaj ki Belgija?

7 bersh

Ano kova foro?

Brisel, Lijezh.

Maj anglal geljam ko Brisel basho azil. Palo odova ćhidje amen ko kamp ki Belgija.

Sine tumen dajek ćhavo odori?

Trin. Pandj sineman ki Bosna, trin bijandile ki Belgija, jek bijandilo ki Germanija.

Kobor sijenaj ki Germanija?

Trin bersh, 7 bersh ki Belgija. Sine aen po shukar shaipa nma ki Germanija. Ki Belgija chudindjam e ćhavencar numa ko duj riga sine amen plate.

Sar gndine?

Okoja organizacija Brisel thaj socijalni rad, pokinamaj struja, pani sa. Amen pokinamaj o hajbe, faktura thaj struja . kana alo vreme liljum pozitiv basho jek bersh ki Belgija. Shukar sine mange bizo problemija mukhljum zahtev baho pandj bersh lićna kart ate lav te djivdinav so po buderi ki Belgija. Shundjum kaj o Vuchich rodol ple manushen thaj akava Tachi palo odova dindje amen dokumentacija, negativija te iranamen ko Kosovo Polje. Dindje amen pashovanja slikaja sa e ćhavege te mukha olengiri phuv te irnaman ko Kosovo Polje. Palo odova sijumaj ki Belgija ilegalno duj bersh, bizo thajra, hajbe, khanchi. Kana dikhljum kaj najema nisavo shaipa te djivdinav, phenav me so isima te irinama ko Kosovo Polje numa ki Srbija, ka djav ki Germanija. Ki Germanija sijumaj duj kurke, shukar primindjeamen, numa palo odova alo mange lil kote ramosarol sar mangav te iranaman korkoro numa on te paldenman? Premalo sabaj ko 5 o sahati alji e kaljardi, astardje amen te phene kaj mudardjam nekaste.

Taro Karslue kaj geljen?

Irandjeman ko aeroporti direktno ko Kosovo Polje. Kana aljam ko Kosovo Polje najemakaj te djav. Aćhiljem inja ćhavencar pod rom. Sine nesavo socijalno rad ko aeroporti ki Prishtina me rakhljuma ki olende. On lilje amen thaj ingardje ko “H&M”, numa na sine man khanchi, arakhlje mange kher ki kirija numa me te pokinav, numa mande na sine thajra. Ko aeroporti lilje amenge sa o thajra.

Ko? Kaljarde taro Kosovo?

Na , taro Kosovo, e Germanijaki kaljardi ki Germanija.

Sar aljan dji ki Subotica?

Me aljum dji ki Subotica kana mi familija bićhaldja mange 400 euro ko Kosovo Polje. Dikhav odola thajra thaj phenav so isima akate te djivinav kana ki Srbija isima phravdo drom. Ki Srbija shaj te phirav, kerav buti. Ko jeven nage pernage pokindjum kombi dji o Zvechan. Mukhlje amen tari ćhibalani rig, makhlja e phurd thaj khuvdjam ko autobus basho Kraljevo. Ko Leposavich irandjeamen o kaljarde, me phendjum olenge kaj pale ka avav ko vozo. Na nakhlja but me ko vozo, o kaljarde okotar, phenav olenge mi rromni tari Srbija me da mangav te djivdinav ki Srbija ko Kosovo najema khanchi. Muhlje amen, aljam ko Beograd, sine shil khuvdjam ki stanica kote sine o Sirijancija, kola odma dindje amen chebe, maro e žhavenge, kundre, thaj sa taro peste, odole hajbaja aljam ki Subotica.

Kobor sija ki Subotica?

Ki Subotica sijum trin bersh, isima mo kher ko Bajmok.

Sar reshindjan e dokumentacija?

Prekali organizacija Edukativno RRomano centro.

Ko domeni tari migracija, ki Subotica akana aktuelno povratnikija premalo sporazum tari readmisija. Ki akaja tema keraja lafi e poverenicaja taro foro Subotica Renata Baboch. Povratnikija dikhenape savena djivdipaske problemijencar. Kobor manusha registruime ko Komesarijati basho nashutne ko Foro Subotica?

Kana ko puchipa povratnikija, ko foro Subotica ko poverenishtvo khoni na prijavindjape. Isi amen manusha kola nashle taro Kosovo thaj Metohija.

So gndinen, soske o manusha na prijavinenpe?

Me gndinav kaj odola manusha kola gelje, akate sine prijavime sar nashutne manusha. Kana avena sar povratnikija premali readmisija, nashti ka konkurishinen ko konkursija kola basho raselime manusha.

Isi li tumen gendo taro raselime manusha?

Premali agorutni evidencija taro 1999.bersh, sine 3 milje.

Tumen sijen pedagoshko asistenti ki fundoni „Matko Vukovich“. Ki buti dikhenape e sikavutnencar kola iranenape premalo sporazum tari readmisija. Sikavutne, thaj olengere familije isiolen pharipa te khuven ko amalipa. Kola pharipa isi tumen ki buti?

Familije kola iranenape taro avrijalutne phuvja isi pharipa. Nesave isi po phare, nesave shaj po kolaj te aven ko reso. Sa dikholpe kobor aćhile odori o familije thaj stepeni tari integracija ko avrijalutne phuvja.

Ko iranipa, o ćhave ramosarena pe ko sikavne. E vaktesko period, kova o sikavne na sine ko amaro sikljovipasko sistemi kerol uticaj ko sikavnipasko suksesi?

Uzaro pharipa ko hakaj ko sastipasko arakhipa, sebepi so naje lila/dokumentija thaj starto taro djivdipa ki nevi sredina em but nashalena o ćhave. Sikavne taro familije kola iranenape na vakeren shukar srbikani ćhib – ćhib ani koja sikljovolpe. Odothe valo em dji nesave pharipa:

– vakti bashi adaptacija ko than neve amala, aver sikavno sistemi

– ako e familija po but aćhili ko avrijalutne phuvja, avol sji ko pharo sikljovipa

– ćhave kola po hari ovena ko avrijalutne phuvja isi olen pharipa te sikljoven. Nashti te sikljoven so nashavdje. Ovol olen po slabo ocene, nashavena motivacija thaj shaj mukhena e sokavni.

Te aven ko reso akala problemija, ko azhutinol tumenge?

Ko reso taro problemija, keraja buti e institucijencar thaj NGO.

Projekti „O nama je reč – Amendar kerol pe lafi“ sufinansirimo taro budjeti e Srbijako – Ministreumi tari kultura thaj informishiba, „Gndipa kola phenenape ko akava projekti, na sikavena gndipa taro organija kola dindje thajra“ projekti realizuinol projekti  Roma World.ja basho azil na shukar beshipaske thanam bizi buti, diskriminacija thaj stereotipija kola djana premalo rromano amalipa ki Srbija.

 

Related Posts

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *