Uloga medijatorki u očuvanju zdravlja Roma i Romkinja

Medijatorke se bave ne samo zdravstvenom zaštitom. One imaju znanja i o svim drugim pravima….Tako da su zdravstvene medijatorke pomogle da se u naseljima ostvare određena prava u socijalnoj zaštiti, bilo da je to materijalna pomoć ili druga prava koja postoje u socijalnoj zaštiti. Svuda se pokazalo da je njihova korist višestruka. – Onda se nameće pitanje zašto njihov status nije rešen od 2009.godine do danas…Očigledno je da su potrebne stanovništvu, pogotovu onom najranjivijem…Koliko znam one još uvek funkcionišu po ugovoru i ima ih nešto preko 70. 

Rola taro medijatorke ko arakhipa taro sastipa e Rromengo thaj Rromnjengo

E Slobodanka tani terni Rromni. Prandimi tani thaj isi ola ćhave kola djana ko vrtichi. Bizi sastipaski medijatorka nashti bi kolaj ramosarolaj e ćhaven ko vrtichi.

Me lungo kerdjum buti, e ćhaven na priminenaj ko vrtichi, djikaj e medijtorka odova na kerdja.

 So gndinen, soske tumende, te phenav , paldindje kana aljen korokri, bizi medijatorka?

Na djanav … na sine than… Sa pherdo sine … odoleske so na sine than … odoleske.

Shukar, e medijatorka na kerdja than …

Numa oj azhutindja mane.

Gndinena li kaj isi diskriminacija kana o lai taro ramosardipataro rromane ćhave ko vrtichi?

Na, na gndinav.

So nashti arakhenape jek kotor tari chorori thaj marginalizuimi populacija, isi sebepi te egzistirinen medijatorija kola azhutinen e manushenge te po kolaj aven dji ko rashtrake servisija. Sastipaske medijatorke kerena buti taro 2009.bersh, thaj taro tadeni on tane kotor tari Strategija basho socijalno inkluzija e Rromengi, phenela Jelena Zajeganovich sherutni ko Unicef basho sastipa thaj rano razvoj e ćhavengo.

Shaj te dikha o pokazateljija kola sine tadeni kana on startuindje te keren buti thaj avdive, thaj odothe dikha kaj but po tikno o gendo e ćhavengo kola bijandjon thaj avera ćhave, kana ko puchipa e rromani populacija. Amen odova pratinaja ko periodikako pandje bershengo istrazhivanje ki rromani populacija thaj e promena shaj dikholape. Aver pozitivno promena dikhela pe ko konteksti kova astari imunizacija. Odothe da isi djaipa  anglal … numa, isi nesave aspektija kolenca phare dikhenape na samo o medijatorke, numa I sa rromani populacija – anglo vateso bijandipa anglal 1 bersh, anglal bershenge prandipa. Odola tane puchipa ano kola valjanol te kerolpe buti. On po hari em ikljona taro okvirija taro sastipasko arakhipa.

Sastipaske medijatorke dikhenape but problemijencar taro tabu kola panda isi ki rromani populacija, taro chororipa djji ko ćhilale beshipaske thana kola kerena kompromitacija ko sastipa e manushengo kolenca kerena buti. Numa, sastipaske medijatorke na kerena buti samo e rromane populacijaja, numa sarijencar kola sebepi taro amalipasko izoluipa nashti te len usluge taro sastipasko sistemi.

Medijatorke na kerena buti samo ko sastipasko arakhipa. On djanena em avera hakaja … on azhutindje te ko beshipaske than ate o manusha len ple hakaja ki socijala, shaj ovol sar materijalno azhutipa numa avera hakaja kola ovena ko socijalno azhutipa. Ko sa o thana dikholape kaj olegi korist bari.

– Palo odova ćhivola pe puchipa soske olengoro statusi naje reshimo taro 2009. Bersh dji avdive … on valjanena basho manusha, em but basho okola kola tane dukhavde … Kobor me djanav olende panda isi olen Kontrakto thaj olego gendo po baro taro 70. Adjahar li?- Ko jek vati o MInistreumi shaj sine te kerol than basho 85 medijatorke. Akana na djanav soj e buti, numa olengo gendo avela dji ko 60,70, 75 medijatorke. Ministreumi,  lokalno zor ko nesave akciono planija phendje kaj ka bajraren olengo gdeno dji ko 100. Kana kerdje mapiranje taro tereni, sikavdjape kaj valjanol odoborom. NUma, olengo gendo ovola sap o tikno, soske olenggo statusi naje regulishimo. Olenge plate ((thajra) naje sr valjanol premalo buti kola kerena ko tereni , odova sebepi na djanol pe da li ka lena than ko amalipa. Valjanol te phenav kaj kerdjepe djaipa angal te ko kvalifikacije tari buti ovol em sastipako medijatori, te ovol konstatacija kaj on baro djaipa anglal thaj te ove kotor tari patronazhno sluzhba. Numa, panda naje zoralo politikako mangipa te anol pe ko agor olengir rola ko sastipasko sistemi, sar ka sikljoven thaj te arakhenpe ko khera e sastipaske sar sistematizuime, te ovol olen stalno buti.

E Ivana tani panda jek Rromni koja phenol kobor importantno so isi medijatorke kana valjanol te ikerolpe khamnipa thaj bijandipa.

Konsultacije olaja thaj privatno, avrijal sastpaske institucije … so gndinol sar valjanol

Odothe bashi amende uvek, so god te valjanol.

So ka ovolaj ako oj ne bi ovolaj odothe?

Me nashti bi snadjinavajma , numa isi but amre Rroma kola naje olen sokavni thaj nashti korokore snadjinenpe. Kana amen keraja lafi e medijatorkencar thaj on djana kop le manusha, kana akharena kaj valjanol, odoja javer buti.

Mande sine man problemija ko bijanipa, thaj phenava: hvala e Devleske, sa ulo sar valjanol me em me ćhave sijam shukar.

-sar tumen djandjen basho sastipasko medijatori?

– kerava buti ki jek duchana pashe uzaro kher e sastipasko. Amen djanaja amen po anglal da, thaj ko vakeripa olaja djandjum so oj kerol thaj sar shaj te azhutinol. Phendja mange te vakereav em javerenge, te vakerav manushenege te roden olatar azhutipa, te phenav so shaj olatar te dobinen, adjahar. Kana ko puchipa teritorija tari komuna, me pachav kaj panfa but manusha na djanena kaj isi sastipasko medijatori, a valjanol te djnolpe kaj isi khoni te azhutinol e manushege, te pheren plo hakaj. Akate isi em but purane manususha, manusha kas isi invaliditeti thaj olenge importantno azhutipa.

Uzro odova so lena haro thjra a isi olen bari buto, tikno gendo premalo manusha kaske valjanol olengo azhutipa, sar amen ashundjam o thajra harinola olane 4 čhon. Nijek taro sastipaske medijatorke na dindje izjava, soske phenena naje vakti … avena elekcije. Panda jek drom sikavipe kaj ki akaja ohuv sa ovol kipolitika, koja naje shukar premalo sastipake medijatorke em ako kerena shukar buti, thaj basho rashtrake sluzhbe kola prekalo medijatorke avena dji okola kote phare avela em hitno azhutipa.