I mi se pitamo - Amen da puchamen Vesti Vesti

Ekonomsko osnaživanje Romkinja, uključeno 560 pripadnika romske zajednice, kroz projekat romskog ženskog centra „Bibija“.

Romski ženski centar  „Bibija“  iz Beograda realizovao je projekat   „Ekonomsko osnaživanje Romkinja: unapređivanje kapaciteta za zapošljavanje i samozapošljavanje“. U projekat je bilo uključeno 560 pripadnika romske zajednice, među kojima više od 400 Romkinja.

“Izradu ovog audio-materijala omogućilo je Ministarstvo za kulturu i informisanje Republike Srbije.
Sadržaj i stavovi izneti u ovom audio-materijalu predstavljaju stavove autora projekta „ I mi se pitamo! – Amen da puchamen!“, koji je podržan na Konkursu za sufinansiranje medijskih sadržaja namenjenih nacionalnim manjinama
i nužno ne izražavaju stavove Ministarstva za kulturu i informisanje Republike Srbije.”

Ekonomikano zoralipa taro Rromnja, kote lena 560 manusha taro rromano amalipe, ko projekti taro NGO Bibija

Romano djuvljano centar ,, Bibija “ khotar  Beograd realzujindja projekat ,, Ekonomsko osnazivanje Romkinja : unapredime kapacitetija bash buthi hem khorkhorebuchake “ Kho projekti thano sine ukljuchime 560 pripadnikija romane zajednicakhe , mashkar save thane vishe khotar 400 Romnja .

Milena Mustafic  khotar Leskovac  nashtindja te arakhi buthi hem ako isiola srednja shkola . Obuka kho projekti omoguchindja lakhe te pochminol khorkhore phi buthi .

“Zavrshindjum kurs  pedikir -manikir hem buth sijum zadovoljno  sar odova postignindjam hem agorisindjam e organizacija . Me sijum inache zavrshindjum srednjo tehnichko shkola hem nasinema buthi . Daj sijum trin chijengi , khotar najterni chavo posebno potrebencar . Shukar ispelo khaj shaj kherav buthi  akhaja buthi  kho kherutne uslovija “.

“Mo anav thano Biljana Jovanovic , me agorisindjum kurs bash frizeri .Akhava kurs buth znachinol mange  hem chache steknindjum buth korisne veshtine hen djandipha “.

Kho projekat  ekonomskog zoralipha  Romnjengo  sine 560 pripadnikija romane zajednicakhe , mashkar save phobuderi   khotar 400 Romnja . Slavica Vasic , direktorka  Romane Centrisko  Bibija hem realizatorka  projekhtisko , istakhninol  khaj postojinol  bari ekonomsko zavisnost romnjengo khi romani zajednica .

“ Hem odova chesto anola kho pho brao rizikh  khotar nasilje . Osnova akhale problemiskho  nalazinophe khi povreda  prava  kho obrazovanje  romane chijengo , save thane sprechime  te oven obrazovane .Khotar I potreba  te pomozini phe dijakhe kho kher  numa kho aver aktivnostija , numa pho rano brakhko numa isi diskriminacije kho shkole . Akhale projekhtija mangljam tereshina problemija  save tichinolphe Romenge a narochito  Romnjenge , save nane olen buth informacije  khotar o moguchnostija  buchake  hem save isi olen tikhne obrazovne kopentencije  hem  nane dovoljno  konkuretni kho trzishte rada .Infomisime romane zajednice  kho romane naseljija , organizacije  Most 014, Rosa hem Bibija postaknindje Romen hem Romnjen te poboljshinen pho polozaj kho trzishte buchako adjukahre vazdindjam nivo medjuektorske  komunikacije hem  kordinacije  kho lokalno nivo  sar bi reshina problemija buchake Romenge posebno Romnjengo .

Adjukare sprovodime aktivnostija  khe akhava projekhti , poesbno paznja posetindjam  Romnjenge ,terne hem iterno raseljenim osobenge save prestavinen posebno osetljive grupe  kho romani populacija . Specifichno cilj  thano sine bajariphe khi buthi  Romenge  kho sektor  proizvodnje  hem  poslovne  uslugenge bajariphe  motivisime radne snagakhe  posebno kvalifikacije “.

Aktivnostija  kho projekat  thane sprovodime savetodavni hem finacisko podrshka Nemachkake razvoje saradnjake – Ikluzija Romengi hem aver marginalizovanih grupa khi Srbija .Ivana Simonovic , projektna mendzerka akhale organizacijakhe objasninol khaj ano program  obuka sine uljuchime baro numero Romnjengo.

“Adjahare , 405 manusha thane djuvlja . Adjukare chache resljam jekh baro numero djuvla khocelo projekhti

bash inkluzija Romengi . On upro Bibijin  projekhat dobindje  razlichite podrshke . Sine but edukativnih  radionica , sine prisuthna mentorska  podrshka .Deo korisnikijengo hem korisnijegi nakhle uzalo struchne  obuke , steknindje nesave vredna djandipha ,veshtine … hem dobindje  jekh tikhno set  materijali te shaj sine te pochminen pi buthi. Odova sostar amen pochindjam , panlo akale projekhtija ,odova thano cilj  sine te resa dji kho pobuder numero  Romnja , te pomozina olen  te aktivirinen hem te ukljuchinen phe kho trzishte buchako. Jekhto  istrazivanje  savo thano sporovodimo kho okvir  projektiskho “ Kluchno korakija kho radno  ravnopravnost “ khotar strana Agencijakho  bash rodno ravnopravnost  hem  zoralipha djuvljengo ,mothovdja thano zapravo khaj kana jekh phuti ukljichine kho trzishte buchakho, verovatnocha khaj Romnja arakhen buthi  bajrola bash 50%. Bash razlikha  khotar stope buchakhko savi sine sa 12 % khi 2016. bersh .Odova thano negde  hem amenge sine motiv hem postrek  te pilotirina  jekh  asvkho projekhat , fokusija ,anglal o djuvlja .Te pomozina olen te dobinen sa informacije ,te shaj aktivirinen phe hem ukljuchinen phe kho trzishte buchakho”.

Rezultatija  projekhta mothovena khaj asvkho model isi uspeh , khotar GIZ  najavimo nastavakh  saradnje . Adjukare , organizacija  Bibija uspindja te ostvarinen  saradnja e nacionalno  hem lokalno sluzba  bash zaposhljavanje , sar hem lokalno samoupravom  save kha ano anglunipha kha oven akhtivno ukljuchime  ano mere  pomochi save ka smanjinen nezaposlenost .

Related Posts

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *