13 bersh sar mulo o Shaban Bajramovich
Saban Bajramovic thano bijamo 16. April 1936. bersheste ko Nish Hem hine jek khotar najshuzhe Rromane gilavne. Proslavindja pe hitijencar sar soj thane Djelem Djelem , Opa cupa , Geljan dade, Rovena , Vaker ,Bele Ruze hem pana but avera . Hine thano pesniko , gilavno , svirachi hem glumco. Achavdza hor trago khi muzika ko podruchije angleder e Jugoslavijako. Izdajindja hem saradzujindza kho 20 albumija hem 50 siglija. Smatrinolpe khaj komponujindza bobuder taro 650 gilja hem kompozicija. Ljeski interpretacija Djelem Djelem , thani 1964. bersheste prihvatimi sar himna Romani kho Lumijako Romano kongres, i gilji kopmpojindza korkori Saban khi osnova tekstiski savo pisindza Zarko Jovanovic kho dujto lumijako maribe. Hine pendzarutno kho kale kameske naochare savopochmindza te piravol kho agor injavardeshte bershete. Kho svako tekst lestar pashe odova lesko anav beshela sine “ Kraljo Romane muzikako “ Mulo kho avdisutno dive , 8 juni , 2008. bersheste kho Nish.
Saban Bajramovic kho pochetak eftavardeshengo ovela pravo chereni . Frdola plocha jkhe pendzarutne romane gilja savi giljadza hem Belgisko grupa Vaya con Dios , odja sine Djelem Djelem . Eftavardeshengo sniminol hem pendzarutno hit Geljan dade kaj palo odova gilavdi khi Prokleta Amerika . Mashakarutne efavardeshengo kherola phi grupa Kale Mambe ( CRNE MABE ) savencar gostojuindza khi sasti lumija , a khotar najshukar sine leske kaj posetindza hem khi Indiri Gandhi hem Dzavrahalalu Nehru. dzi kho agor efavardeshengo ov idajinol phana siglovija sar soj thane Hanuma , Lazi , Lazi Vere , Rovena hem Opa cupa .
Hem kho vrhunco karijerako ov dzivdindza kho Nish savo nikad na gilavdza ole . Saban kho pochetko 2007. bersheste but nasvalilo . hem ako sine khi nasvali postelja alo kho dzez festival. Palo tikne napadija khotar vilo ov thano premistimo pandzto juni khi Nisho bolnica.Khi poseta alje ljeske gilavne razne zvanichnikija . Palo trin dive provedime khi bolnica merol khotar viljesko napad . Parumo kho Nishko neve grobija khi sreda 10, juni . Khi dzenaza alo presedniko Srbijako Boris Tadic hem Ministar Rasim Ljajic hem sar buderi ekstradne umetnikija hem prestavnikija manjine khotar Srbija hem inostranstvo. Mukhiba e sandukosko mukhlape uzalo taktija Djelem Djelem , hem samo soj mukhlo ano grobo dobindza aplauz. Govorija ikerdze Zoran Zivkovic savo zahvalindzape ljeske pobuder taro 700 gilja , Goran Paskaljevic savo ispratindza ole lafijencar “ Buhtalo drom Sabane ani Legenda “ , a muftija Muhamed Jusufspahic kho Romane vakerdza oleske “ ov sasto Saban“.
Najshuzi pricha khotar o Saban vakerdza oleske rametljika Ljilja Petrovic. Kho doba save kerola sine pe senzacionalne phurane albumija , Pochetak ovftovardeshengo, Saban gotovno na sine khi televizija , savo hine razlog , vakerdza basho zurnalistija Vremena . Kho snimibe video klipisko bash suzi Sabaniski gilji Parno gras , savo sine snimimo filmsko kamera, khe nesavo poetichno izmaglica , Sabaniske ano odova spoti , khi kali kozno jakna chache tradol parne graste . Pe Ljiljanako vakeriba , palo peripe paluno klapake , Saban chordza e graste , nashlo khotar o snimibe hem nashavdilo , te nashti arakhen ole.
Ako dikela upral, sigurno radujini pe so i omladina Nishiski nilajeske kedenape kho amfiteatar telal ljesko spomeniko .
“Keriba taro akava tekst shaisarda EUROPEAN endowment for democracy. Gndipa thaj ramosardipa ko akava teksti sikavena gndipa taro autori ko projekti „ Dodatna podrška EU medijima u Srbiji tokom pandemije COVID-19 – Podrška Roma World“ thaj na sikavi gndipa taro EUROPEAN endowment for democracy.“
