O nama je reč - Amendar kerol pe lafi

Stanovanje Roma u Beogradu

 

Podaci kažu da u 120 gradova i opština u Srbiji ima ukupno 593 romska naselja, sa više od stotinu stanovnika. Nema podataka o tome koliko je onih manjih. Ako ovaj usvojeni zakon o legalizaciji romskih naselja zaživi, lokalne samouprave moraće svako naselje, bez obzira koliki je broj žitelja u njima, da evidentiraju. Romi čine jednu od najvećih nacionalnih zajednica u Srbiji, a podaci saveta Evrope kažu da ih ima blizu pola miliona.

Jedna od najprometnijih ulica u beogradskom naselju Karaburma, koja na svom obodu ima i romsko neformalno naselje, jedno od 593 neformalnih naselja koliko ih ukupno ima u Srbiji. Ovo je priča o baš o tom naselju.

Projekat „O nama je reć – Amendar kerol pe lafi“ sufinansiran iz budžeta Republike Srbije – Ministarstva kulture i informisanja, ,,Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva”, projekat realizuje Roma World.

Beshipasko than e rromengo ko Beograd

Jek taro em prometno droma ko beogradesko beshipasko than Karaburma, kova ko plo agor isi ole naformalno beshipasko than, jek taro 593 beshipaske thana kobro isi ki Srbija, ani oleste djivdini Nenad Đorđevich thaj pande desh familije.

Me akate sijum 5 besrh, isi okola da kola hari po bersha akate 7-10 bersh, zavisinol …

But bersha anglal sikljilje ano akava djivdipa ko akala beshipaske thana, phenol o Nenad. Ov panda phenol, bizo azhutipa tari rashtra, nashto ka ovol pe dji o khera.

Naje te ovol khanchi! Ko svako bersh jek vakeriba. Kana avena tari komuna, akana ka peraven, thaj ka den amen khanchi thaj… naje khanchi taro dova. Dji kaj glasanje, phenena sa ka ovol, palo odova, aj zdravo!

Daliborka Nikolich, djivdini ko akava beshipasko than bizi buti thaj but phare djivdini.

Djaja te rode buti, phenena naje buti. Puchena agorisardjan li e sikavni, premalo odova…On sare odova rodena, odoja dokumentacija, te agorishine fundono siljovipa, te shaj khuve ki buti. Numa, odova phare…

Ano shaipa ano kola djivdinolaše ko akala beshipaske thana, phare te kero pe lafi. Autorija taro Hakaj bashi legalizacija taro rromane beshipaske thana, gndinena kaj sa ka ovol shukar. Jek taro autorija profesori Vladan Macura phenol:

Isi komune ki akaja phuv kola brininena taro ple Rroma. Tari aver rig isi na but politikako mangipa kova dikholape ko Beograd. Raselipa, odova so kerdje odole kontejnersko beshiapske thaneja, naje shukar te kera javerengo lafi, odoja buti nakhlja thaj sare sijam dodjevar, numa odova naje shukar.

Tari Kancelarija basho manushengo thaj minoretetijengo hakaj, thaj Kancelarija taro Povereniko basho arakhipa tari ravnopravnost phnena, kaj o problemi taro beshipaske thana valjani te reshinenape sistematokane thaj basho uvek, maj anglal pani, struja thaj kanalizacija.

Oblast taro beshipaske thana em phare, premalo podatkija tari Kancelarija basho manushengo thaj minoretetijengo hakaj, ki Srbija isi po but taro 700 na formalno beshipaske thana, odola podatkija dindjemane o komune ki Srbija, ko sa odola beshipaske thana isi problemija bashi struja, kanalizacija thaj avera bucha, thaj odothe valjani te kera buti ko avutno vakti. Isi nesave modelija, kola kerdje pe , sar soj modelija taro socijalno beshipa, akana kerol pe buti ko kiniba taro gavenge khera, numa odoja buti koja adjikerol amen ko avutno vakti, kova rodola menjpa taro nesave Hakaja, te oven avera po fleksibilna shaipa, thaj te anol pe Lex specialis, kova ka ovol basho sa akala puchipa.

But importantno sar ulavde mere kola valjani te keren pe, te anen reso sistematikane, ko lungo vakti, te odova ovol ko reso trajno, a na te ovol khanchi so ka ovol samo basho nesavo vreme. Problemija kola tane phanle beshipaske thanencar, kote naje kanalizacija, pani po negde ni struja. Ko XXI veko korkoro premalo peste, khoni ka phenol kaj odova kerdo taro lil, kartoni, soj khanchi so na vredinol, te na ulozhinolpe, … Numa svako tari amende valjani te djanol kaj odola tikne khera, olengere thana kaj djivdinen. Adjahar te kerol pe buti, phenen em o mashkarthemutne dokumentija, kola phanena pe sar ka avol ko reso puchipa taro beshipaske thana, thaj phenena kaj ka oven savena ideje, ideja te anol pe Hakaj bashi legalizacija taro beshipaske thana, ko but beshipaske thana isi tumen shukar khera kola pherena sa o standardija, thaj shaj te legalizuinenpe. Numa isi khera kola but bersha odothe, a naje nisavo lil kaj tane odothe, thaj kobor pharipa kerol e manushenge so djivdinena odothe. Povereniko basho arakipa taro ravnopravnost magol te ovol sistematikano reso, taro beshipaske thana, problemeja tari legalizacija taro beshipaske thana, kote ka respektuinen pe sa o mashkarmanushenge standardija, a kote ka puchen pe basho sa o Rroma thaj Rromnja.  

O Rroma kerena jek taro em bare nacionake minoritetija ki Srbija, a podatkija taro SE phenol kaj on kerena ekvah milioni taro manusha.

Projekti „O nama je reč – Amendar kerol pe lafi“ sufinansirimo taro budjeti e Srbijako – Ministreumi tari kultura thaj informishiba, „Gndipa kola phenenape ko akava projekti, na sikavena gndipa taro organija kola dindje thajra“ projekti realizuinol projekti  Roma World

 

Related Posts

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *