Vesti Vesti

Sistem obrazovanja – struktura obrazovanja po lokalnim sredinama, problemi i pozitivni primeri

„Stipendija će mi u mnogome olakšati nastavak obrazovanja, a dodeljeni mentor će m podići samopouzdanje za boljim uspehom“, ističe jedan od dobitnika ove stipendije u okviru projekta „Ovde smo zajedno-Evropska podrška za inkluziju Roma“ Nišlija Ivan Alić učenik Mašinske tehničke škole „15 Maj“.

alic

Grad Niš nema LAP za Rome iz kojeg bi eventualno finansirao srednjškolce ili studente, niti da je iz budžeta odobrio stipendiju nekom romskom srednjošlcu ili studentu, jer su standardi vrlo visoki. Prema gradskoj Uredbi učenici srednjih škola koji žele da se prijave za stipendije treba, između ostalog, da imaju prosek tokom školovanja najmanje 4.50, da ne primaju druge kredite i stipendije, ali i da su najmanje dva puta u poslednje tri godine osvojili jedno od prva tri mesta na republičkim ili međunarodnim takmčenjima koje se nalaze u Kalendaru Ministarstva prosvete. Za ove stipendije se mogu prijaviti i redovni studenti do 26 godina koji su na budžetu. Ni oni ne smeju da primaju druge stipendije i kredite, a potreban im je prosek iznad 9.

gradska-kuca-1024x576

Statistika pokazuje da u Nišu postoje 33 osnovne škole. Deca iz romske zajednice uglavnom se upisuju u dve škole kojima teritorijalno pripadaju- “Vuk Karadžić” i “Radoje Domanović”. U Osnovnoj školi „Vuk Karadžić“ oko 95 odsto đaka su deca iz romske zajednice što na neki način ovu školu čini „segregisanom“, dok se u Oosnovnoj školi „Radoje Domanović“ procenti kreću 70-30 odsto u korist dece iz većinskog stanovništva. Uredba iz 2005 godine kojom se roditeljima omogućuje upis dece u željenim školama prema ličnoj želji, a ne prema teritorijalnoj pripadnosti dovelo je do ovog „rezultata“ u školi“Vuk Karadžić“. Obzirom na ovu mogućnost koja je data roditeljima postoji opravdana sumnja da se neromska deca namerno ne upisuju u ovu školu, i na taj način se ova škola segregira u odnosu na druge!

U niškim vrtićima malo je maseta za mališane romske nacionalnosti. Obuhvat dece uzrasta od 3,5 godina do 5,5 godina predškolskim obrazovanjem u opštoj populaciji je oko 50 procenata, dok je u romskoj zajednici svega šest odsto

Prema rećima direktorke Kancelarije za ljudska i manjinska pravaističe kada je reč o obrazovanju, došlo je do značajnih pomaka. U lokalnim samoupravama radi 181 pedagoški asistent koji doprinosi uključivanju i postizanju boljih rezultata romskih učenika u obrazovanju. Uz njihovu podršku je u predškolske ustanove upisano 1.300 dece, što je od posebnog značaja, imajući u vidu da se do sada pažnja nije posvećivala pripremama za obrazovanje, a što je za rezultat imalo veliku stopu napuštanja školovanja.

suzana

Primenom mera afirmativne akcije od 2003. godine na fakultete i visoke škole upisano je 1.782 studenta i 3.438 srednjoškolaca i ustanovljen sistem praćenja redovnosti pohađanja i postignuća učenika. U prethodne dve školske godine obezbeđeno je dodatnih 1.025 stipendija za romske srednjoškolce, kako bi bili motivisani i da nastave školovanje.

Zahvaljujući pomenutom projektu koji je realizovan od strane Misije OEBS-a u Srbiji tokom dvogodišnje realizacije podeljeno je 1025 stipendija srednjoškolcima, upisano 1300 dece u predškolske programe, nagrađeno je 20 najboljih romskih studenata, 191 pedagoških asistenata je prošlo više modula obuke i obučeno 208 mentora.

„Program mentorstva od školske 2016/17 preuzeti ovo Ministarstvo, kao i podelu stipendija srednjoškolcima“, napominje Angelina Skarep, samostalni savetnik sektora za integracije pri Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja.

Kada je u pitanju sprovođenje mera afirmativne akcije, ono što je novo u odnosu na prethodni period je da ćemo od sledeće godine po prvi put moći da pratimo postignuća učenika, odnosno imaćemo evidenciju koliko je učenika upisanih afirmativnom merom prešlo iz prvog u drugi razred srednje škole, ističe Suzana Paunović direktorka Kancelarije za ljudska i manjinska prava,

Inkluzija je proces koji podrazumeva uključivanje dece, ne samo u obrazovanje, nego i u sve ostale sfere života. Za postizanje tog cilja, neophodna je podrška svih sistema i njihova međusobna saradnja.

„Da bi se obezbedila intersektorska saradnja na lokalnom nivou, lokalna samouprava mora da aktivira sve postojeće resurse, da razvije nedostajuće resurse i obezbedi njihovu efikasnu međusobnu saradnju. Samo tako će opštine i gradovi u Srbiji da osiguraju svoj deci punu uključenost u obrazovne institucije i u društvo u celini“, napominje direktorka Kancelarije za ljudska i manjinska prava.

Pravo na obrazovanje osnovno je ljudsko pravo i neophodno je za ostvarenje svih drugih prava. Samo obrazovani pojedinac, koji poseduje potrebna znanja, veštine i kompetentnost, ali i sposobnost komunikacije, prilagođavanja, kao i svest o neophodnosti stalnog usavršavanja, sposoban je da učestvuje u društvenom životu i doprinese ekonomskom, kulturnom i političkom napretku zajednice u kojoj živi i radi.

projekat_glas_roma_u_lokalnim_zajednicama-disclaimer-1

Related Posts

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *