Subvencije bashi buti, na dena shukar rezultatija basho rromano amalipa
Pera Alilovich thano jek kothar 20 milje manusha romane zajednicake save dzivdinen ko Nish .
Dad thano trin chavengo , kothar duj so shkolujinen pe , i romni isi ola zavrsimi srednjo shkola numa na kerela buthi , hem adzukare hem o rajo. Alilovic bizi buthi numa planirinol te pochminol korkrori pe bucha .
Isiman 39 bers, nanema ni jek buchako dive stazisko , hem aktivno rodava buti isi 10 bers, numa buthi mange nane. Ashundzum i drzava dola subvencije baso keribe buchake , ka obratinavman Nacionalno sluzbake bas buthi hem informacijenge , numa sar sundzum rodena zirantijen odole subvencijenge! Ko mange ka ovol ziranti? puchela pes o rajo Alilovich ko agor amare vakeribva.
Ko izveshtaj Evropake komisijake kothar anglunipe Srbijake bas 2019 . bersa beshela dali nezaposlenost Romengo hem Romnjego thani bari ki opsto pupulacija (16%) hem ljegarol 36% (45% bas Romnjego) vakerdza o Tim bash socijalno ukljuchivanje hem tiknipe ko chorolipa Vlada Republike Srbijako.
Ake trin chetvrtine Roma hem Romnja save roden buthi bizo radno iskustvo, chivelape ke odova dokumenti.
Palo dostupna podatke ki evidencija NSZ ko Nish , ko palune 5 bersa gendo taro prijavime Roma vrtinolape kothar 2.000. Ano nakavdo bersh samo 5 nezaposlime Roma koristindza subvencija basho samozaposljavanje, dok ano nakhle 5 bersh o numero okoljengo save akava nachin resindze po keribe buchako 50 djene.
Guverna tari Republika Srbija usvojindze 25 . februari Strategija basho zaposljavanje bash periodi kothar 2021. dzi 2026. bersh e ciljija te obezbedinen uslovija bashi stabilno hem ikerdo bajardo zaposlenost kerdo ko dzandipa hem dostojanstvo ki buti, vakerdo thano taro Ministreumi bash buti, keriba buti, borachka hem socijalna puchiba. Posebna predvidime thane bas unapredime,korisnikija taro novchane socijalne azhutipa sar hem o Roma hem Romnja , ako dikha ljengo zastupljenost hem aver karakteristike save mothovena ko nepovoljno than ko trzishte buchako.
Ki evidencija Nacijonalne sluzhbe bashi buti akana thano 534.000 bizo buthi. Kothar starti e bershesko alo dzi ko odredzeno bajardo numero bi buchakre muja, negde 3,9 procentija , penola Zoran Martinovich, direktori Nacionalne sluzhbe bashi buti hem objasninol odova thano posledica achojbaski dejstva averbersheskiri Guernaki mera podikeripa privredaki, pravola nevi javno vikinela NSZ hem najavinen jedokratne novchane azhutipa bas koj nane ki buthi.
Martinovic najavindza 13 javne vikiniba NSZ hem programeske mere aktivne politikake buchake bas save ke akava bers thane izvojimo 5,75 milijarde dinarija , prvo bas pordshka phari buchakiri kategorija, phurengi kothar 50 bers, manus invaliditeja,Roma, dugorocno bi buchake , korisnikija novcane socijalne pomochiski hem zrtva porodicake nasilje.Naj baro numero angluno vikiniba ka ovol pravdo dzi ko 30. novembri.
Subvencija bas samozaposhljavanje naminimi thani nezaposlengimi romane nacijake save ingarenape ki evidencija NSZ hem isi len obuka bas razvoj pe buchake. Subvencija delape jednoktano kothar 250 milje dinarija , numa 270 milje dinarija bas bi buchake manusha invaliditeja , bashi keribe pe radnjake numa zadruge numa aver oblik preduzetnishtva, save te osnovinen privredno amalipa o osnivachi pochminol ani leste te kerol buti.
Bibuchake save kerela pravo ko subvencije bash samozaposhljavanje ki obaveza te obavinol registrovano delatnost hem ke odova osnova izmirinol doprinos bas obavezno socijalno osiguranje najhari 12 masek. Pravo ko subvencije shaj ostvarinen hem udruzivanjem vise bizi buthi, osnivime privrednog drustva kerel samozaposhljavane, achol ko vikinibe.
Pravo ko subvencije bas samozaposhljavanje nashti te koristinen okola save koristindze sredsvta baso akala namene. Odova so i nevo, akava bers thano so akala sredstva saj te koristinen bas obavinen trgovinsko delatnostija. Paluno rok bas te mukhena thano 17.maj o informacije saj dobinen, ki filijala sluzbakiri NSZ, vikiba ko numero : 0800-300-301 numa ko sajt www.nsz.gov.rs.
“Keriba taro akava tekst shaisarda EUROPEAN endowment for democracy. Gndipa thaj ramosardipa ko akava teksti sikavena gndipa taro autori ko projekti „ Dodatna podrška EU medijima u Srbiji tokom pandemije COVID-19 – Podrška Roma World“ thaj na sikavi gndipa taro EUROPEAN endowment for democracy.“
