Međunarodni dan maternjeg jezika – Kaj amari dajaki ćhib, da li bistara ola?
Danas se obelezava Međunarodni dan maternjeg jezika u celom svetu sa ciljem da podigne svest o znacaju maternjeg jezika i multivingvizma. Ovaj dan je ustanovljen 1999. godine od strane UNESKO-a, a na predlog Bangladesa i obelezava se redovno od 2000. godine.
U svetu postoji oko 7.120 jezika, ali gotovo polovini preti izumiranje.
U Srbiji živi više od 30 etničkih zajednica koje govore svojim jezikom, a u službenoj upotrebi je 11 jezika manjina.
Oko 70.000 dece u Srbiji obrazuje se na osam manjinskih jezika.Romski jezik sa elementima nacionalne kulture se kao izborni predmet izucava u tek nekoliko osnovnih skola u Srbiji. Iako su se mnoge generacije istaknutih romskih aktivista upravo za tu mogucnost zalagali i izborili, mali broj dece osnovnoskolskog uzrasta i njihovih roditelja koristi mogucnost da u obrazovnom sistemu nadograđuju svoj maternji jezik.
ROMSKI JEZIK JE NA UNESKOVOJ LISTI JEDAN OD JEZIKA KOJI UMIRE.
Kaj si amari chib?
Sikaven tumare chaven!
U Srbiji živi oko 147.00 Roma, što predstavlja 2,1 odsto ukupnog stanovništva, podaci su iz popisa sprovedenog 2011. godine.
Romi su treća najbrojnija etnička grupa u državi, posle Srba i Mađara, a veruje se da je ukupan broj veći nego što prikazuje zvanična statistika zbog manjkavosti u proceduri sprovođenja popisa. Procenjuje se da ih je između 250.000 i 600.000
Romski jezik i rad na njegovoj standardizaciji odvija se poslednjih četrdesetak-pedesetak godina. Deklaracijom o standardizaciji romskog jezika na četvrtom Svetskom kongresu Roma, održanom 1990. godine u Varšavi definisane su smernice za normiranje, standardizaciju i kodifikaciju romskog jezika. Romski jezik spada u indo-arijsku grupu indoevropskih jezika. U romskom jeziku je ravnopravno 17 dijalekata, od kojih su u Srbiji najčešći gurbetski, arlijski i tamarski. Prema Rajku Đuriću, koji je autor gramatike romskog jezika i jedan je od najznačajnijih romskih intelektualaca koji rade na standardizaciji romskog jezika, gurbetski romski jezik spada u vlašku grupu jezika. Teži je za izgovor, jer sadrži više grlenih glasova. Dok se arlijski jezik ubraja u red nevlaških romskih jezika, kao i jezik nemačkih Sinta. Lakši je za izgovor i ima dosta persijskih, arapskih i turskih izraza. Ipak, bez obzira na različite dijalekte, Arlije i Gurbeti se odlično međusobno sporazumevaju.
Početkom 2018. godine Rajko Đurić je zajedno sa Zlatomirom Jovanovićem završio Gramatiku romskog jezika. Analizirajući sve glasove koji se javljaju u svim značajnijim dijalektima romskog jezika, utvrdili su da se romsko latinično pismo sastoji od 38 slova. “Utvrđeno je da postoji pet deklinacija, od kojih tri važe za imenice muškog, a dve za imenice ženskog. U romskom jeziku ne postoji srednji rod. Kod glagola ne postoji infinitiv, a osim sedam padeža, kao i u srpskom jeziku, u romskom postoji i osmi – ablativ”.
Romski jezik se u osnovnim školama u Srbiji uči kroz izborni predmet Romski jezik sa elementima nacionalne kulture. Na terirotiji Vojvodine uči se od 1998. godine, a u celoj Srbiji tek od 2015. Gramatiku romskog jezika, književnost i istoriju predaju oni koji taj jezik govore, a imaju položen test romskog jezika i književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu i imaju završen fakultet društvenih nauka.
Broj pripadnika romske zajednice u Evropi je oko 15 miliona, koliko mi čuvamo, negujemo naš jezik? Vekovi su prošli od egzodusa i ono što je sačuvalo naš identitet je upravo naš jezik. Da li nas je sramota našeg jezika?, zašto se u OŠ romski jezik ne izućava u dovoljnoj meri? Da li nam preti asimilacija kada je jezik u pitanju? Imajmo na umu da bez jezika nismo niko i ništa. Međunarodnim danom maternjeg jezika Ujedinjene nacije svake godine ukazuju na značaj jezičkog bogatstva. Prema procenama organizacije UNESCO, na svetu se govori oko 6.000 jezika. A 2.500 jezika je ugroženo. „Znak da je jezik ugrožen vidimo kada roditelji ne govore svoj jezik sa svojom decom“. Koliko nas govori sa decom na maternjem romskom jeziku?
Evropa je bogata jezicima – postoji preko 200 evropskih jezika kao i mnogi drugi jezici koje govore građani poreklom iz drugih zemalja. Jezička raznolikost je važna komponenta evropskih kultura i ona se mora održavati i negovati.
Još je stara latinska poslovica “Koliko jezika govoriš, toliko ljudi vrediš.” (Quot linguas calles, tot homines vales.) jasno govorila o važnosti poznavanja stranih jezika, a pogotovo maternjeg jezika u slučaju romske zajednice.
