Ujedinjene Nacije su rezolucijom 54/134 koja je usvojena  1999. godine službeno potvrdile 25. novembar kao Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama.

Sama činjenica da je, samo u Srbiji, ove godine (do oktobra meseca) ubijeno 17 žena i da statistika za proteklu godinu nije ništa bolja, je zastrašujuća.

Prema poslednjim poznatim podacima, u Srbiji su tokom 2020.godine najmanje 22 žene preminule nasilnom smrću koju je izazvao partner ili drugi član porodice, a u još pet slučajeva postoji sumnja da se radi o femicidu, to jest rodno zasnovanom ubistvu ili ubistvu žene samo iz razloga što je žena.

 “Zakon o rodnoj ravnopravnosti koji je usvojen ove godine uvodi mnoge novine u ovoj oblasti, u skladu sa setom vrednosti i pravcima održivog razvoja sadržanim u Agendi 2030. Vlada Srbije nedavno je usvojila i Strategiju za rodnu ravnopravnost za period od 2021. do 2030. godine, čiji je cilj prevazilaženje rodnog jaza i ostvarivanje rodne ravnopravnosti kao preduslova za razvoj društva i poboljšanje svakodnevnog života žena i muškaraca, devojčica i dečaka. To je važan napredak, ali da bi se realna situacija zaista unapredila od presudne je važnosti da se razmotri šta je sve potrebno uraditi i da se obezbede uslovi da se Zakon i Strategija efikasno sprovode, “objašnjava Nataša Vučković, izvršna direktorka Fondacije Centar za demokratiju.

 Koordinatorka Sigurne kuće, Vesna Stanojević,  je za medije izjavila da je početkom 2021. godine zabeležen porast nasilje nad ženama u našoj državi.

“Nedopustivo je da u 21. veku žene trpe nasilje. Žena ne određuje sebe pripadnošću nekom muškarcu, već je, pre svega, čovek. A predrasuda kojih ima mnogo dovode do nasilja. Veoma je važno da se kaže da nasilje ne treba trpeti, i da mora da se prijavi, čak i anonimno” – istakla je Stanojević.

Još jedan problem doveo je do nenadanog porasta porodičnog nasilja nad ženama, a zapažen je u celom svetu. Naime, izbijanje pandemija korona virusa 2019. i prinudno zatvaranje koje je bilo neizbežno takođe su doveli do povećanog broja prijava žena za pretrpljeno nasilje, ali i veću stopu smrtnosti usled istog, te je ovaj nemili trend dobio i svoj naziv od strane UN woman, grupe pri Ujedinjenim nacijama „Pandemija iz senke“.

„16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“ je globalna, svetska kampanja koju obeležava 1,700 organizacija u preko 100 država sveta. Kampanja počinje 25. novembra Međunarodnim danom borbe protiv nasilja nad ženama i završava 10. decembra Međunarodnim danom ljudskih prava.

U ovu akciju uključena je I Romska ženska mreža čiji začetci su nastali bas u Nišu.

“Tokom 1997. godine u Nišu je počela da se formira grupa žena pod imenom Ženski prostor, koja je prepoznala da u sve vidljivijem civilnom sektoru, a posebno ženkom, nedostaje svest o višestrukoj diskriminaciji i problemima Romkinja.

Iako ideja o umrežavanju postoji od kraja 90-tih godina, naše prvo okuplljanje kao Mreža se dogodilo 2. i 3. decembra 2004. Tada je, u organizaciji Romskog ženskog centra Bibija u Beogradu, održan osnivački sastanak Romske ženske mreže. 14 aktivistkinja romskih ženskih i romskih organizacija, koje imaju ženske programe, izradile su okviran strateški plan za rad Mreže i načine za međusobnu podršku u uključivanju Romkinja u Dekadu inkluzije Roma.

Danas mreža broji 34 organizacije I inicijative koje deluju na čitavoj teritoriji Srbije. „Boriimo se za sistemska rešenja problema sa kojima se Romkinje suočavaju. Za ostvarivanje ženskih ljudskih prava, za obrazovanje, rad, zapošljavanje i ekonomsko osnaživanje, unapredjenje zdravstvene zaštite. Protiv nasilja u porodici i trgovine ženama i decom. Zalažemo se za učešće Romkinja u javnom i privatnom životu, razvijanje kulture i još mnogo toga što čini temelj ljudskih prava i dostojanstva“, stoji na sajtu Romske ženske mreže.

NVO „Osvit“ već godinama, preko SOS telefona pruža pomoć ženama koje su žrtve porodičnog nasilja.

„Izradu ovog teksta omogućio je EUROPEAN endowment for democracy. Sadržaj i stavovi izneti u ovom tekstu predstavljaju stavove autora projekta „ Dodatna podrška EU medijima u Srbiji tokom pandemije COVID-19 – Podrška Roma World“ i nužno ne izražavaju stavove EUROPEAN endowment for Democracy.

Related Posts

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *