Inkluzija Roma u Srbiji !
„Inkluzija Roma u Srbiji – izazovi u svetlu podataka” naziv je Okruglog stola u organizaciji Odbora SANU za proučavanje života i običaja Roma, i Instituta društvenih nauka.
Prvi put je pokušao neko u Srbiji da podvuče crtu i da napravi bilans koliko se troši para za društvenu inkluziju Roma i koliko je do sada sa tim novcem uradjeno u raznim oblastima ovog kompleksnog procesa. Ovim panelom se obeležava i 30 godina rada Odbora koji se bavi proučavanjem života i običaja roma pri Srpskoj akademiji nauka i umetnosti.
Ništa od Strategijom predvidjenih sistema praćenja inkluzije ne funkcioniše, ni od centralnog sistema prema lokalnom, ni obrnuto, odogdo nagore. Zbog toga su istraživači morali da dolaze s mukom do razbacanih podataka i da ih, takodje s mukom integrišu kako bi dali valjanu procenu onoga što se dogadjala tokom dve dekade posvećene, barem deklarativno, inkluziji najveće nacionalne manjine u Srbiji, rečeno je ovom prilikom.
“Društveno-ekonomski položaj Roma, koji su najveća nacionalna manjina u Srbiji, daleko je nepovoljniji u odnosu na opštu populaciju,” rekao je dopisni član Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) Pavle Petrović.
“Više od 20 % Roma nema pijaću vodu u objektu stanovanja, a samo 4% u neromskim. Čak 40% roma u romskim naseljima nije priključeno na vodovod I kanalizaciju, a prosek u neromskim naseljima je 25%.”, rekao je Petrović I dodao da se nepovoljan položaj Roma ogleda I u obrazovanju jer je samo 6% njihove dece obuhvaćeno predškolskim obrazovanjem, a prosek u opštoj populaciji je 50%. Svega 65 % završi osnovnu školu a 22% srednju.
Stopa zaposlenosti Roma je, prema njegovim rečima, svega 20% I dvostruko je niža nego u opštoj populaciji, a stopa nezaposlenosti je skoro 40% I četiri puta je veća nego u opštoj populaciji, rekao je Petrović I dodao da su ključni problem u implementaciji Strategije što država kasni u usvajanju akcionih planova, pa ih nije donele ni za 2019. ni za 2020. godinu.”
Država Srbija iz bužeta izdvaja oko 8 miliona eura za poboljšanje položaja romske nacionalne manjine što predstavlja 0,1 do 0,2% budžetskih rashoda države, rekao je Pavle Petrović.
O rezultatima istraživanja na temu: Kako inkluziju vide Romi? Govorio je direktor instituta društvenih nauka, Goran Bašić.
“Romi su uglavnom zadovoljni setom prava koji im obezbedjuju zakoni, medjutim zapaža se trend zatvaranja romske zajednice unutar sebe, što se najbolje vidi u odgovorima na pitanje o mogućnostima sklapanja braka sa pripadnicima ne-romske zajednice I životom u romskim mahalama.”
Komentarišući činjenicu o pojavi zatvaranja romske zajednice, Osman Balić, predsednik Lige Roma je rekao da je etnocentrizam kod Roma nova pojava koja je nastala kao realkcija na diskriminaciju u raznim oblastima. Odnos države prema Romima, prema Balićevim rečima, vidljiv je I u davanju godišnjih izveštaja koji su prazni I pisani tek da se zadovolji forma pred godišnje sastanke sa predstavnicima evropskih relevantnih instanci.
Akademik Tibor Varadi je rekao da Romi nisu pravno diskriminisani I da nije problem u formalnoj jednakosti već u stvarnoj nejednakosti.
“Jednakost podrazumeva I pravo na različitost. Romi imaju pravo da sačuvaju maternji jezik čiji položaj nije isti kao položaj jezika drugih nacionalnih manjina, rekao je Varadi.
„Jedan od ciljeva Strategije je da do 2025. godine 60 % romskih naselja ima uredjenu komunalnu infrastrukturu, a što je, tim tempom nedostižno“, rekao je je dopisni član Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) Pavle Petrović i dodao da ipak ohrabruje najava o investicijama od 80 miliona evra iz IPA fondova za oko 100 podrstandardnih naselja.
Podsetimo, u Srbiji ima preko 700 takozvanih podstandardnih naselja u kojima, uglavnom žive pripadnici romske nacionalne manjine.
„Izradu ovog teksta omogućio je EUROPEAN endowment for democracy. Sadržaj i stavovi izneti u ovom tekstu predstavljaju stavove autora projekta „ Dodatna podrška EU medijima u Srbiji tokom pandemije COVID-19 – Podrška Roma World“ i nužno ne izražavaju stavove EUROPEAN endowment for democracy.“