''SIKAVNI TRAJESKO'' - Učionica saživota Projekti Projekti 2023 Vesti

Da li političke partije, prepoznaju Rome kao partnere I saradnike u politici?

Politički uticaj Roma je neznatan, a uzroke možemo tražiti u socijalnoj nejednakosti, brojnim preprekama za samoorganizovanje, izraženom nacionalizmu u državama u kojima žive… Marginalizovani, gde skoro polovina njih živi na granici siromaštva (UN, 2013,), svoje mesto retko pronalaze čak i među brojnim temama vodećih političkih stranaka.

Svaka politička stranka u svom programu/proglasu ima temu Roma, koja je za neke samo na papiru, dok se drugi donekle I bave tim pitanjem. Zašto je takvo stanje u politici kada je romska zajednica u pitanju?, dali smo odgovor u prethodnom pasusu, međutim naizgled ima I nekih promena bar kada je lokalna politika u pitanju u NIšu.

 2020.godine  po prvi put iz romske zajednice među opštinskim i gradskim odbornicima nalaze se  i 4 pripadnika ove zajednice. U gradu  jedan odbornik, GO Palilula jedan odbornik i GO Crveni Krst  dva odbornika.

Grad Niš,  prema popisu stanovništva iz 2011.godine ima oko 260 hiljada stanovnika, od čega samo 6.977 Roma i Romkinja. Podaci međunarodnih i nevladinih  organizacija pokazuju da ih ima bar tri puta više.  Veliki broj pripadnika/ca ove  zajednica uglavnom živi u romskim naseljima, kojih u Nišu ima pet: Beograd mahala, Stočni trg , Jevrejsko groblje, Crvena zvezda, Bulevar 12.Februar.

Romska zajednica u Nišu susreće se sa mnogim problemima:

-zapošljavanje (oko 90% romskog stanovništva nema zaposlenja),

-stanovanje (nijedno romsko naselje nema plan detaljne regulacije),

-obrazovanje (segregisane osnovne škole, predškolsko obrazovanje romske dece, statistika je pokazala da od ukupnog broja dece u predškolskim ustanovama, Roma ima samo pet do sedam odsto) ,

-socijalna pitanja,

-zdravstvo…

Postavlja se  pitanje – šta odbornici iz romske zajednice koji su u gradskom i opštinskim parlamentima čine kako bi rešili ove problema? Kroz intervju sa nekima od njih možemo zaključiti da u stvari gotovo ništa ne rade, jer kako kažu neki od njih oni su svojim zaslugama na listama vladajuće stranke , a ne kao pripadnici romske zajednice. Da li je možda tu i odgovor na pitanje zašto se ništa ne menja po pitanju rešavanja problema romske zajednice? Od uvođenja višestranačja 1991.godine u Srbiji, romska zajednica u Nišu, po prvi put  ima jednog odbornika u Skupštini grada i tri odbornika u gradskim opštinama (jednog u GO Palilula i dva u GO Crveni krst). Svi odbornici su članovi vladajuće, Srpske napredne stranke.

Jedan od njih je i Svetislav Jovanović, odbornik grada Niša, direktor – volonter Romskog kulturnog centra .

Zamolili smo ga da produkciji Romaworld  odgovori na neka pitanja vezana za njegov izbor, rad u zakonodavnom telu i položaju romske manjine u gradu. Odgovore smo dobili na mejl, prenosimo ih u potpunosti:

Poznato vam je da su problemi romske zajednice veliki – zapošljavanje, obrazovanje,stanovanje… da li ste pokrenuli neku rasparavu po tom pitanju u gradskom parlamentu ili na nekim drugim skupovima?

„Problemi Romske zajednice su veliki zbog višedecenijskog začaranog kruga sirommaštva u kome se nalaze,  a pokrećem pitanja koja se tiču života Romske zajednice svakodnevno I u Skupštini I u Gradu I na svim skupovima na kojima idem I godišnje ih je sigurno 50.“

Koliko je romska zajednica upoznata sa time da ste odbornik u skupštini grada, i da li vam se obraćaju za pomoć, šta ste do sada konkretno uradili po tom pitanju?

„Svakodnevno se obraćaju za sve probleme u RKC Niš, pomaže im se u skladu sa mogućnostima ali se radi na tome da se pronadje rešenje za svaki problem pojedinačno ali mislim da to treba biti rešeno sistematski kao kancelarija Romskog koordinatora za Nišavski okrug.“

 Da li pri odlučivanju u skupštini grada  vodite više politikom stranke ili interesima vašeg naroda?

„Po svim pitanjima koja se tiču stranačkog delovanja odlučujemo na stranačkim organima, a sva pitanja koja se tiču Roma budu obrazložena sa moje strane I rešena u interesu Romske zajednice jer su naši problemi specifični I tu ja dolazim do izražaja kao most-spoj koji objašnjava šta I kako.“

Koji su najveći problemi romske zajednice u Nišu prema vašim saznanjima?

„Problemi su isti kao problem Roma u celoj Srbiji ali po mom iskustvu dosta manji nego u ostalimgradovima jer je Niš veliki grad a Romi su dobro uklopljeni u zajednicu.“

Da li imate ideju kako i na koji način rešiti te probleme sistemski, a ne ad hock?

„Uključivanje Roma u državne institucije I rešavanje problema na državnom nivou za sve koji suproblemu bez obzira na to da li su Romi ili ne je rešenje ,donošenje odredjenih zakona I akata Iuvodjenje Sistema 10 % za zapošljavanje I obrazovanje .“

 Kako program SNS-a prepoznaje probleme nacionalnih manjina , a posebno romske zajednice?

„Problemi manjina tek sa SNSom i predsednikom Aleksandrom Vučićem pocinju da se resavaju ,Romska zajednica dobija zapošljavanje, stanove, sigurne stipendije , kulturne Centre i resavanje problema koji nisu nikada ni razmatrani a kamoli rešavani a pre svega Romi su vidjeni u SNSu kao partneri i saradnici što do sada nije bio slučaj.“

 SNS je već više od 10 godina na vlasti u Nišu i Republici, po vašem mišljenju šta je ono što je urađeno najznačajnije za romsku zajednicu?

„Najznačajnije je prepoznavanje Roma kao partnera I saradnika I prihvatanje principa Ništa o Romima bez Roma , a to pokazuju kroz to da su Romi državni sekretari , većnici , odbornici ..“

Koji su vam planovi i rešenja za budućnost kako bi opravdali poverenje glasača?

„Plan je uvodjenje principa 10 % jer sa tim Romi će biti zapošljeni , školovani sa sigurnimstipendijama, rešenim stambenim pitanjima I izlazak iz začaranog kruga je siguran, jer samoškolovan I zapošljen Rom je dobar I za sebe I za državu.“

Ovako je odbornik skupštine grada Niša, Svetislav Jovanović odgovorio na naša pitanja, reklo bi se politički, i reklo bi se iz pozicije vladajuće stranke.

Kratak Istorijat –

Tokom sedamdesetih godina osnivanjem Međunarodnog Romskog udruženja u Londonu (1971) počinje istorija političkog organizovanja Roma na globalnom nivou. Tada je postignut dogovor o simbolima novopromovisane etnike (nacionalne) zajednice, himna i zastava, što je bio prvi korak ka stvaranju nacije na simboličkom nivou. Pored istog jezika, istorije i tradicije, na formiranje identiteta značajno je uticao i „Porrajamos“ – Holokaust nad Romima u Drugom svetskom ratu. Svakako da je i život na margini društva, u ne baš prijateljskom okruženju te uz veliku disperziju po čitavom svetu doprineo ne samo nastanku, nego i opstanku Roma kao etničke zajednice. Romska nacija kao pojam u prvom redu je simbolička, emotivna, a tek potom politička činjenica. Intencija romskih lidera nije bila ka stvaranju romske države, naprotiv, oni su težili ka stvaranju politikog okvira u kojem je moguće da Romi kao građani i/ili pripadnici nacionalne manjine ostvare svoja prava na način koji je zakonom garantovan svim građanima.

 Pojava Roma na postkomunističkoj političkoj sceni tokom devedesetih godina dvadesetog veka je veoma značajan i kompleksan društveni i politički fenomen. U gotovo svim postkomunističkim zemljama, beleži se povećana društvena i politička aktivnost Roma, a samim tim i njihova veća društvena vidljivost, nakon vekova marginalizacije i diskriminacije. Unutar novije evropske (društvene i političke) teorije moguće je uočiti nekoliko diskursa/frameworka za interpretaciju pojave “političkog fenomena Roma” i romske politike. Većinom dominira percepcija ovih fenomena kao izraza društvenog progresa, odnosno nedvosmisleno progresivnog razvoja koji predstavlja zakasneli ulazak, ljudi i zajednica dugo iskljućivanih iz procesa donošenja odluka i participacije u javnosti, na političku scenu.

Da li politikane partije, pendjarena e Romen sar partnerija ki politika?

Politikano puchipa e Rromengo naje baro, o sebepija taro akava shaj te roda ko sicijalno najekhipa, but pharipaja basho korkoroorganizuipa, sikavdo ko nacionalizam ko rashtre ano kola djivdinena… Marginalizuime, kote pashe uzaro ekvash taro olengor gendo djivdiniena ki granica taro chororipa (UN 2013,), plo than arakhena em mashkaro but teme ko ingarutne politikane riga.

Svako politikani rig ko plo programi/proglas isi ola Rromengi tema, koja basho nesave samo ko lil, dji kaj avera kerena buti ko odova puchipa. Soske adjahar e buti ki politika man ko puchipa rromano amalipa?, dindjam amaro phenipa ko angluno ramosardipe, numa isi em nesave promene kana ko puchipa lokalno politika ko Nish.

2020.bersheste ko angluno droma taro rromano amalipa masharo komunake thaj orutne odbornikija isi em 4 taro rromano amalipa. Ko foro isi jek odborniko, Forutni komuna Palilula isi ola jek, thaj Forutni komuna Crveni krst duj odbornikija.

Foro Nishi, premalo ramosardipa taro manusha ko 2011.bersh, isi ole dji ko 2660 milje manusha, taro so samo 6977 Rroma thaj Rromnja. Numa mashkarthemutne organizacije phenena kaj o gendo trin droma po baro, manusha taro akava amalipa djivdinena em but ko rromane beshipaske thana, kola ko Nishi isi 5: Beograd mahala, Stocni trg, Djutane limorija, Crvena zvezda, thaj Bulevar 12.februari.

Rromano amalipa ko Nishi isi ole but problemija:

Keriba buti (dji ko 90% taro Rroma naje olen buti),

Beshipasko than (nijek rromano beshipasko than naje ole plan taro detaljno regulacija)

Sikljovipa (segregirime fundone sikavne, anglosikavno sikljovipa taro rromane ćhave, statistika sikavdja kaj taro sa o gendo taro ćhave ko anglosikavne khera Rroma isi taro 5 dji ko 7 procentija).

Ćhivela pe puchipa – sos kerena o odbornikija taro rromano amalipa kola ko forutne thaj komunake parlamentija te reshinen akala problemija? Prekalo intervju nesave olendar shaj sine te dikha kaj khanchi na kerena, soske phenena kaj sebepi taripli buti ovena ko liste taro politikane riga, a na sar manusha taro rromano amalipa. Shaj em odothe te ovol phenipa ko puchiša soske khanchi na menjinolpe kana ko puchipa reso taro rromane problemija?

Ko 1991.bersh ki Srbija ulo po buderi riga ki politika, rromano amalipa ko Nishi, taro tade angluno drom isi ole jek odborniko ki Kedimi taro foro thaj trin odbornikija ko komune . Sare on tane ko SNS.

Jek taro olende em o Svetislav Jovanovich, odborniko taro foro Nish, sherutno-volonteri taro Rromano kulturako centro.

Kerdjam oleja lafi te dol amen plo gndipa, taro oleskiri buti thaj than e Rromengo ko Nish, sar te ovol po shukar.

Djanena kaj o problemija taro rromano amalipa bare – keriba buti, sikljovipa, beshipaske thana, kerdjen li dajek rasprava ko odova puchipa ko forutno parlamenti numa aver kedinipa?

„Problemija taro rromano amalipa tane bare soske but bersha tane ano magijengo roto taro chororipa, numa puchipa kola tane phanle Rromane djivdipaja svako dive kerava ko foro thaj ko sa kedninipa ano kola djava a ko jek bersh isi dji o 50.“

Djanol li o rromano amalipa so tumen ijen odborniko ko Kedimi taro foro, rodena li tutar azhutipa, thaj so tumen dji akana kerdjen?

„Svako dive avena ko Rromano kulturako centro te roden azhutipa, azhutina lenge kobor shaj numa keraja buti te arakha reso basho svako olengoro problemi, numa me gndinav kaj odova valjanol te ovol ko reso sistematikane sar soj kancelarija taro Rromano koordinatori basho Nishavsko okrugo.“

Kana kerena buti ki kedimi taro foro, so but dikhena politika tari rig kote sijen, numa interesija taro klo narodo?

„ko sa o puchipa kola phanle mla strankaja amen anaja phenipa odothe, a sa o puchipa kola phanle Rromencar on oven sikavde tari mande thaj reshime ko interes taro Rromano amalipa, soske amare problemija tane specifichna thaj me odote kerava sa so shaj te azhutinav.“

Kola tane em bare problemija taro rromano amalipa basho kola tmen djanena?

„ problemija tane jek sar em ko Rroma ki sa e Srbija numa me gndinav kaj ko Nishi oproblemija po tikne soske o Nish baro foro a o Rroma isi olen plo than“.

Isi li tumen ideja sar te shinenape odola problemija sistematikane, a na ad hock?

„ O Rroma valjanol te len than ko rashtrake institucije thaj reso taro problemija ko odova niveli bashi sarijende kola tane ko problemi da li tane Rroma numa na odova reshenja, te anen pe hakaja thj ktija te ćhiven pe sistemi 10% bashi buti thaj sikljovipa.“

Sar o program taro SNS pendjarola o problemija taro nacionako minoriteti, a po but taro rromano amalipa?

„Problemija taro minoritetija reshinena pe e SNS-eja thaj prezidentoja Aleksandar Vuchich, Rromano amalipa isi ole buti, khera, stipendije, kulturake Centriija thaj reso taro problemija kola djji akana na dikhlepe, maj anglal o rroma ko SNS dikhenape sar partnerija so dji akana na sine adjahar.“

O SNS tano 10 bersh ki politikani scena ko Nish thaj Republika, so kerdjape em importantno basho rromano amalipa?

„ Em importantno so o Rroma pedjarenape sar partnerija thaj so ljol pe principe Khanchi taro Rroma bizo Rroma, a odova sikavena prekalo odova so o Rroma rashtrake sekretarija, vechnikija, odbornikija.“

Kola tumare planija thaj reso basho avutnipa sar te opravdinen o pachavip taro manusha kola glasinena bashi tumende?

„ O plani te ćhivolpe pricipi 10% soske odoleja e Rromen ka ovol buti, sikljovne sigurno stipendijencar, beshipaske puchipa ka oven shukar thaj ikljovipa taro magijako roto tano sigurno, soske edukuim thaj Rrom kova isi ole buti shukar bashi peste thaj rashtra.“

Adjahar odborniko tari kedimi taro foro Svetislav Jovanovich dindja plo gndipa ko amare puchipa, shaj phenol pe politikane, thaj taro than tari rig koja ko zor.

Harno historijati !

Ko eftavardeshte bersha kana ulo Rromano amalipa ko London (1971) startuinol historija taro Rromano politikko organizuipa ko global. Andjape jek lai taro simbolija taro amalipa, himna thaj zastava, so sine angluno djaipa anglal te kerol pe nacija ko simbolikano niveli. Uzari jek ćhib, historija thaj tradicija, k keriba taro identiteti plo impakto dindja “Porrajmos” – Holokaust upralo Rroma ko Dujto lumijako mahreba. O djivdipa da ko margine taro amalipa, ko na amalikano than, uzari bari disperzija ki sa e lumija andja te samo te oven, numa te aćhon o Rroma sar etnikano amalipa. Rromani nacija sar jek pojmo anluno tano simbolika, emotivno, palo odova politikano chachipa. O Rromane sherutne na maglje te keren rromani rashtra, on mangle te keren politikako than ano kova o Rroma shaj obena manusha num nacionako minoriteti kola shaj te pheren ple hakaja kola garantuinol krisi basho sa o manusha,

O Rroma ko palo komunistijengi politikaki scena ko 90-te bersha ko XX veko importantni thaj pharo amalikano thaj politikako enomeni. Ko sa odola phuvja , isi po baro amalikano thaj politikano aktivnost taro Rroma, odova sebepi po buderi dićhon, palo but shel bersha tari marginalizacija thaj diskriminacija. Andral po nevi evropaki (amalikani thaj politikani) teorija shaj te dkholpe diskurs kote kerolape “politikako fenomeni e Rromengo” thaj rromani politika. Po buderi isi percepcija tro akava fenomeni sar jek amalikano progress, numa jek pregresivno bajraripa kova sikavi but dockan khuviba, taro manusha thaj amalipa kola sine ikalde taro process kote anolape phenipa thaj participacija ko javnost, thaj politikano than.

Related Posts

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *