YUROM CENTAR:Predložen poseban zakon za veću zastupljenost Roma i drugih nacionalnih manjina u javnoj upravi

Inicijativom upućenom predsedniku Vlade Srbije predloženo je donošenje posebnog zakona kojim bi se sistemski uredilo ravnopravnije zapošljavanje pripadnika nacionalnih manjina u državnoj upravi i javnom sektoru, sa posebnim fokusom na romsku zajednicu.
U inicijativi, koja se poziva na analizu normativnog okvira, strateških dokumenata, izveštaja međunarodnih institucija i dostupnih empirijskih podataka, ukazuje se na značajno nesrazmernu zastupljenost Roma u javnoj upravi u odnosu na njihovo učešće u ukupnom stanovništvu Srbije.
Prema podacima Popisa stanovništva iz 2022. godine, u Srbiji živi 131.936 građana koji su se izjasnili kao Romi, što čini 1,98 odsto ukupnog stanovništva. Istovremeno, dostupna istraživanja ukazuju da je njihova zastupljenost u javnoj upravi višestruko manja. Kao jedan od retkih sistematskih podataka navodi se istraživanje YUROM Centra iz 2015. godine, prema kojem je učešće Roma u javnoj upravi iznosilo oko 0,04 odsto.
U inicijativi se ističe da pravni osnov za primenu afirmativnih mera već postoji kroz Ustav Srbije, Zakon o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina, Zakon o zabrani diskriminacije i Zakon o državnim službenicima, kao i kroz međunarodne obaveze Srbije i strateške dokumente koji se odnose na socijalno uključivanje Roma i Romkinja.
Kao glavne prepreke većoj zastupljenosti pripadnika romske zajednice izdvajaju se nedostatak sistematskog praćenja nacionalne strukture zaposlenih, odsustvo merljivih ciljeva i mehanizama odgovornosti, strukturna diskriminacija i anticiganizam, ali i odliv visokoobrazovanih kadrova iz romske zajednice u inostranstvo.
Predlagači posebno ukazuju i na povezanost ove teme sa procesom evropskih integracija Srbije i Planom rasta za Zapadni Balkan. Prema inicijativi, inkluzivnija i reprezentativnija javna uprava može doprineti sprovođenju reformi u oblasti vladavine prava, javne uprave, ljudskih prava i prava nacionalnih manjina.

Šta bi doneo novi zakon?
Predloženi normativni okvir predviđao bi uvođenje principa proporcionalne, odnosno odgovarajuće zastupljenosti nacionalnih manjina u državnoj upravi i javnom sektoru.
Takođe se predlaže uspostavljanje sistema redovnog prikupljanja i analize podataka o nacionalnoj strukturi zaposlenih, uz poštovanje dobrovoljnog izjašnjavanja i zaštite podataka o ličnosti.
Među predloženim merama su i konkretne afirmativne mere privremenog karaktera, utvrđivanje merljivih indikatora napretka, periodično izveštavanje i jasni mehanizmi kontrole i odgovornosti.
Posebna pažnja bila bi posvećena obrazovanju, stručnom usavršavanju i pripremi kandidata iz redova nacionalnih manjina za zapošljavanje u javnoj upravi.
Predlagači naglašavaju da cilj nije stvaranje privilegovanog položaja za pripadnike manjina, već otklanjanje posledica dugotrajnih strukturnih nejednakosti i ostvarivanje stvarne ravnopravnosti.
„Inkluzivnija uprava jača društvenu koheziju“
U inicijativi se navodi da bi sistemsko povećanje učešća nacionalnih manjina u javnoj upravi moglo da doprinese većoj reprezentativnosti institucija, smanjenju socijalne isključenosti i boljem korišćenju ljudskog kapitala.
Očekuje se i pozitivan uticaj na smanjenje odliva obrazovanih kadrova, ispunjavanje međunarodnih obaveza Srbije i jačanje poverenja između građana i institucija.
Od Vlade Srbije zatraženo je da razmotri inicijativu i priloženi stručni rad, pokrene izradu nacrta posebnog zakona ili izmenu postojećih propisa, uz učešće nacionalnih saveta nacionalnih manjina, stručne javnosti i civilnog sektora.
Takođe je predloženo formiranje međuresorne radne grupe koja bi pratila etničku strukturu zaposlenih i pripremala merljive pokazatelje napretka, kao i redovno informisanje javnosti i međunarodnih partnera o sprovedenim merama.
U inicijativi se od nadležnih traži i da razmotre mogućnost uključivanja mera za veću zastupljenost nacionalnih manjina u javnoj upravi u okvir Reformske agende Srbije i praćenje njihovog sprovođenja u kontekstu Plana rasta za Zapadni Balkan.







