Vesti Vesti

Vučić: Smanjiti pomoć azilantima sa Balkana

Uoči predstojeće konferencije EU-Zapadni Balkan, premijer Srbije traži da Nemačka smanji finansijsku pomoć za potražioce azila sa Balkana, kritikuje Grčku, a delom i Mađarsku, ali hvali Berlin.

Premijer Srbije Aleksandar Vučić u intervjuu za Handelsblat traži da Nemačka smanji finansijsku pomoć za potražioce azila sa Zapadnog Balkana. On je takođe hvali nemačku vladu i – napada Grčku. Prenosimo veći deo tog intervjua:

Handelsblat: Gospodine premijeru, Makedonija je otvorila granice sa Srbijom. U kakvoj situaciji su hiljade izbeglica u Vašoj zemlji?

Aleksandar Vučić: Mi reagujemo veoma ozbiljno i odgovorno. Dobro se odnosimo prema izbeglicama i činimo sve što možemo. Migranti su zadovoljni tretmanom u Srbiji. Do sada nije bilo nijednog incidenta. Ali mi ne možemo da rešimo taj problem. Mi svi u Evropi moramo vrlo tesno da sarađujemo. To nije od elementarnog značaja samo za zemlje na Balkanu, na tranzitnoj trasi – očajni ljudi koji su napustili svoje domove u tragičnim okolnostima, tiču se cele Evrope.

Kako Srbija reaguje na sve veći broj izbeglica?

Gradimo prihvatni centar u Beogradu za oko hiljadu imigranata. Imamo centar u južnoj Srbiji i gradimo još jedan u severnoj Srbiji. Dolazi zima. Moramo da im što pre stvorimo bolje uslove.

Da li se situacija pogoršala otvaranjem granice sa Makedonijom?

Sinoć smo preko granice vratili više od 3.000 izbeglica, a zauzvrat smo prihvatili 5.000 imigranata kojima će pomoći naše institucije – vojska i socijalne ustanove. Nije lako organizovati toliki broj izbeglica. Prosto je neverovatno kada konstatujemo da su imigranti stupili na tlo Evropske unije u Grčkoj i da tamošnje vlasti očigledno ne osećaju nikakvu obavezu da registruje izbeglice. Mnogi se prvi put registruju u Srbiji. Do nas stižu iz Grčke preko Makedonije bez ikakvih papira.

Vaš sused Mađarska trenutno na granici gradi 175 km dugu ogradu. Da li je to jedno od rešenja?

Mi razgovaramo sa mađarskom vladom i premijerom Orbanom. Naši odnosi su veoma dobri, ali po pitanju nove granične ograde se ne slažemo. Ograde ne rešavaju nijedan problem u Evropi. Imigranti će lako naći druge puteve do zapadne Evrope. Nažalost, ograda Mađarske nas podseća na našu prošlost u istočnoj Evropi.

Ove godine 45 odsto izbeglica u Nemačkoj dolazi sa Zapadnog Balkana. Imate li razumevanja za to što ljudi napuštaju taj region?

Kada govorimo o izbeglicama iz zemalja Zapadnog Balkana, to su u većini slučajeva Romi. Oni samo hoće finansijsku podršku nemačke države. To sam već rekao nemačkoj vladi i premijerima, uključujući i Horsta Zehofera (premijer Bavarske prim. ur). Mi tražimo da Nemačka značajno smanji finansijsku pomoć za izbeglice iz zemalja Zapadnog Balkana. Tako će se problem veoma brzo rešiti. Uveren sam da će manje novca u Nemačkoj obeshrabriti mnoge imigrante iz Zapadnog Balkana.

Ove sedmice ste u Beču na konferenciji EU-Zapadni Balkan sa kancelarkom Merkel. Šta očekujete od tog samita?

Da budem iskren, najvažniji cilj svih učesnika mora biti politička i ekonomska stabilnost Balkana. Za to je Srbiji i drugim zemljama u regionu potrebna politička podrška. Želimo da se vratimo na put rasta. To je za nas važno – a ne neki nacionalističke igrarije, kao što to neki hoće.

Da li se nemačka vlada premalo trudila oko Srbije i Balkana?

Naprotiv, nijedna druga vlada u Evropskoj uniji ne poklanja regionu toliko pažnje, posebno kancelarka Merkel. Iskreno vam kažem: ni iz jedne druge zemlje EU u Beograd ne dolazi više ministra nego iz Nemačke. Mi smo veoma zahvalni za veliku podršku, posebno kancelarki Angeli Merkel.

Umesto Maršalovog plana – izbeglice

Zidojče cajtung piše o konferenciji o Zapadnom Balkanu koja u četvrtak 27. Avgusta počinje u Beču. Glavna tema konferencije trebalo je da bude neka vrsta „Maršalovog plana“ za region, ali će pre svega biti reči o izbeglicama. „Zbog toga je Austrija, kao zemlja domaćin, predložila plan od pet tačaka o tome kako bi EU mogla da postupi – kada bi konačno ideal zajedničke spoljne politike shvatila ozbiljno. Do sada su se pre svih resori za unutrašnje poslove i pravosuđe trudili da pronađu odgovore, rekao je ministar spoljnih poslova Sebastijan Kurc. Ali sada je reč o tome da se cela stvar konačno posmatra kao spoljnopolitički izazov. Ni jedna evropska država ne može sama naći rešenje, smatraju u Beču. Zbog toga se Kurc i u svom pismu komesarki EU za spoljnu politiku Federiki Mogerini založio za kompleksan i koordinisan pristup“, piše Zidojče cajtung.

Salcburger nahrihten takođe piše o konferenciji o Balkanu i ocenjuje da su Evropsk unija i šest zemalja „ostatka Evrope“ jedinstvene u jednom: one i dalje hoće da igraju svoju pogrešnu igru. „U šest zemalja ‘ostatka Europe’ – Srbiji, Bosni i Hercegovini, Albaniji, Makedoniji, Kosovu i Crnoj Gori – sve je gore umesto da je bolje. Ni jedna od tih zemalja se nije ni delimično oporavila od izbijanja krize evra. Siromaštvo, pa čak i beda, se šire. Politički se skoro ništa ne pokreće na bolje. Novac i energija iz Brisela dolaze upravo onoliko koliko je potrebno da se južni Evropljani ne prodaju Moskvi ili Istanbulu. Uoči konferencija kao što je ova u Beču se doduše ukloni nekoliko prepreka na putu ka EU, ali velike prepreke ipak ostaju. Kako izgleda evropska vizija budućnosti za taj deo sveta – to je Berlin upravo prošle sedmice jasno stavio do znanja: nemačka vlada želi da u Srbiju vrati 25.000 ljudi – dakle u zemlju za čije stanovnike bi navodno što je pre moguće trebalo da važi sloboda kretanja svuda po Evropi. Vlastodršci balkanskih zemalja rado učestvuju u ovoj lažnoj igri. Svi oni imaju razloga da strahuju od ‘Sanaderovog sindroma’ i toga kako je bivši hrvatski premijer Ivo Sanader još pre ulaska njegove zemlje u EU završio u zatvoru. To ne mora da znači da su kriminalci, ali njihov način na koji dolaze na vlast i tamo se održavaju, nije kompatibilan sa normama EU“, piše Norbert Mapes-Nidek za list iz Austrije.

izvor

Related Posts

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *