O nama je reč - Amendar kerol pe lafi

Zapošljavanje pripadnika romske zajednice u Subotici

Subotica je grad u kome žive pripadnici više religija, to je jedno multikonfesionalno društvo sa različitim mogućnostima za zapošljavanje. Kada je u pitanju romska zajednica kroz svoju  priču  dopisnik produkcije Roma World je ukazao da se romska zajednica bori za posao, svaka porodica je posebna priča za sebe. Mnogo njih ne žele da žive od socijale, žele posao kako bi od svog rada živeli, takođe obrzovanje im je na prvom mestu, jer smatraju da je obrazovanje preduslov za zapošljavanje.

Projekat „O nama je reć – Amendar kerol pe lafi“ sufinansiran iz budžeta Republike Srbije – Ministarstva kulture i informisanja, ,,Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva”, projekat realizuje Roma World.

Keriba buti taro rromano amalipa ki Subotica

Amen keraja lafi e Vericaja Vujadinović, sherutno bashi buti thaj plano ki karijera ki nacioanki sluzhba bashi buti ki Filijala Subotica. Savi tani e pozicija taro rromano amalipa ki Subotica? Sar tari timari pozicija dikhena akana o than taro rromano amalipa, kana o puchipa e buti?

Shaj te phenav kaj isi djaipa anglal, kana lafi tari buti, thaj interesuipa taro Rroma te khuven ki buti. Okova soj shukar, te sa po buderi rromnja mangena te keren buti, thaj gendo taro mausha kola phenena kaj rroma ko svako bersh po baro ki evidencija. Dićhovol djaipa anglal thaj motivacija ki buti taro Rroma ko trzhishte e buchako.

Save programija Nacionaki sluzhba ki Subotica nudinol?

Isi amen programi samo basho Rroma te keren buti. Sar nevo programi taro phare grupe bashi buti, kote ovena hem o Rroma. Numa, kana den pe bodija, e rromenge dolape po but bodija. Thaj o subvencije po bare kna khuven o Rroma ki buti. Odova so dol e Nacioanki sluzhba, ki sa e Srbija, em ki filijala Subotica.

Isi li tumen nesave gende so akava sikavena?

Naje nesavo ulavdo gendo, numa amen sijam phravde bashi buti e rromane amalipaja. Ki evidencija tari Nacionaki sluzhba bashi buti prijavimo 403 manusha taro rromano amalipa.

Djanol li pe koj mursh, koj djuvli?

Sar na. Isi amen 403 manusha, taro odova 198 djuvlja thaj 205 mursha. Odova gendo jek, isi ekvsh-ekvash.

Soj tumari poruka?

Nacionaki sluzhba phravdi bashi buti e rromane amalipaja. Phenav, kana aver bersh ka oven ramosarde konkursija bashi buti te amen dja ki rrimani mahala thaj te sikava odola programija thaj sa aver so kerol e Nacionaki sluzhba. Amare vudara phravde bashi amalikani buti.

Akana keraja lafi e Muhamed Bunjakoja, preduzetniko, oleja kera lafi sebepi so phravdja ćevabdjinica „Alibaba“.

Me sijum Muhamed Bunjaku, maj anglal te phenav kaj sijum pedagoshko asistenti, ki Subotica. Akana sijum preduzetniko. Phravdjum ćevabdjinica. Isi amen em mesara, ki Subotica. Sar alo dji ko sa akava? Startuindja tari muka. E muka ćhivol e manushe sa te kerol. Akaja mli ideja. Amen  Rroma taro Kosovo sijam muslimanija. Thaj naje but thana kaj o manush te djal te hal, te na sumnjinol dal odova balano numa na. Ko mesare nasti sine te kiol pe mas. Amen pandj amala organizuindjampe thaj taro Novi Pazar liljam ćebapija, pljeskavive…bashi amende. Me adjahar aljum dji ki ideja te kera akava biznis. Nakhle bersheste phradjam mesara, kola isi sertifikati „halal“. Odova sikavi kaj o muslimanija shaj te han bizi dar, da li odova mas chisto numa na. Kana odova phenav gndinav dal tano balano numa na. Djava ki djamija thaj kana ikljova amalencar, naje amen kaj te dja te has maro, a te na ovol amen dar te o mas naje balano. Adjahar aljum ki ideja te phravav ćebadjinica. Basho akana shukar djala e buti. Isi amen sa po hari, kosovako sudjuko, kobasica, ćebapija, pljeskavice khanjako mas.

Mange te phene kaj valjanol te ovol tut vilo te dja anglal.

 Naje kolaj.akaja butina kerdjum onako. Khoni phenol: „Shukar.kana akava kerdjan? Anglal duj ćhon, duj kurke? Akava sine jek bersj. Basho te phravol pe ćebadjinica proces gelo jek bersh. Sa so dikhen, kindo nevo. Isi diso soj kindo em na nevo.

Soj tumari poruka basho terne?

Mli poruka te djan anglal. Me startuindjum taro khanchi. Numa e ideja kerol sa. Sineman ideja sar em so te kerav. E roma liljum ko lafi. Anglune trin ture liljum sa ko veresije. Palal so bindjum e roba e manushenge irindjum p thajra.

Javer manush kasa keraja lafi Bashkim Berisha. Tu agorisardjan mashkaruni sikavni. Kereja li buti?

Nakerav buti bizi buti sijum. Agorishindjum mashkaruni sikavni, elektrotehnikani sikavni.

Rodindjen li te keren buti?

Rodindjum buti, kana sijum po terno. Akana, na soske na sine than. Ki aver rig, sar te phenav tumenge, sine than buchake.

Sine po buderi shaipa?

Oja, sine shaipa. Ko buvljako, em but ko pazari.

Tu ki Subotica aljan sar raselimo manush. Odova sine sebepi te na arakhen buti. Shaipa sine buti ko buvljako.

Oja, adjahar.

Soj e poruka basho terne?

Te djan anglal. Akana isi po but shaipa! Bashi buti, siljovipa, isi olen stipendije.

Ako djan ki sikavni, po kolaj ka arakhen buti?

Oja, ake akana, mlo phral, Shabani Denis, sine oleske phare te arakhol buti. Dindja ano but thana biografije, ko sa o firme, akate ki Subotica. Thaj ki bah, LIDL lilja ole sar fizichko bucharno. Ov akana isi ole buti.

Amen keraja buti e Urosh Barbuleja, muzikanti taro Mokrin. Kana ko puchipa buti, sar e buti kana ko puchipa muzika?

Amen sijam muzikantija, te bashala sikljiljam taro amare dada. Familija, te lundjara odoja tradicija. Sebepi so djivdinaja taro odova, agorisindjam em nesave sikavne. Fundone sikavne.

Shaj li te djivinipe tari muzika?

Shaj te  djivdinipe, naje but, numa shaj te djivdina.

Tumare ćhave bashalena?

Oja.

On keren jek buti sar em tumen?

Oja.

Savi muzika bashalena?

Narodno muzika. Numa, rromani muzika amenge ko rat.

Kaj bashalen?

Svugde, ko Banat, Srem, Baćhka ki Srbija. Po dajek drom djaja vi ki Evropa.

Ano so bashalena?

Bashalav ko po but instrumentija. Basprim, klavijatura thaj gilavava.

Shukar muzikanti sijan, soj kli poruka?

Basho terne? Adjahar. Ako mangena te bashalen, valjani te oven shkoluime muzikantija, te sikljoven, pendjaren e muzika, note – thaj odova si odova.

So bashi tumende profesionalci?

Bashi mannde odova ko ikavi thajra, djala te bashali. Shaj ovol pofesionalci ako odova dinari dol ko kher.

A, sar sikavi pe ki buti?

Profesionalno.

Odova znachini, te ove ki buti ko vakti, te chachune bashale, te ovol tumen shukar repertoari, te pendjaren narodno muzika, valjani te pendjaren sa e muzika koja bashalen.

Isi tut licenca. Odova sikavi kaj tumen sijen chachuno profesionalci. Gndinen li pi penzija?

Taro odova gndinavaj kana sijuma po terno. Sijumaj chlani ko po but estrade. Odola estrade sine but harne. On na samo mange, numa but muzikantijenge tari Vojvodina lilje thajra bashi chlanarina, thaj palo odova aćhavdile. Me na sijum shkoluimo muzikanti, odoleske phenav kaj o terne maj anglal te sikloven, palo odova sa aver. A amen na sijam shkoluime, jek taro aver sikljiljam (papo, dad), nashti ovol amen penzija.

Projekti „O nama je reč – Amendar kerol pe lafi“ sufinansirimo taro budjeti e Srbijako – Ministreumi tari kultura thaj informishiba, „Gndipa kola phenenape ko akava projekti, na sikavena gndipa taro organija kola dindje thajra“ projekti realizuinol projekti  Roma World

 

 

Related Posts

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *